Kad treba hitna pomoć ...

Rijetki su oni koji nikada nisu osjetili barem neke manje tegobe u prsima, npr. probadanja, pikanja, stezanja, žarenja i sl. I vjerojatno nikome nije bilo baš svejedno, a neki su zbog straha da je u pitanju nešto ozbiljnije sa srcem pohitali liječniku. Na sreću, najčešće se ne radi simptomima srčane bolesti, nego o bezazlenim tegobama, obično psihogene naravi, ponekada mišićnoskeletnog porijekla. Iskusan će liječnik najčešće samo na osnovu opisa smetnji s popriličnom sigurnošću isključiti postojanje ozbiljnije bolesti.


Iz sadržaja: Bol u prsištu, Palpitacije (aritmije), Gušenje (dispneja), Iskašljavanje krvi (hemoptizija), Kad trbuh zaboli, Hematemeza (povraćanje krvi), Melena, Nesvjestica (sinkopa), Vrtoglavica, Vrućica


Bol u prsištu

Na pojavu bilo kakvih tegoba u prsima, osobito boli, prva pomisao je: Srce? Infarkt? Najčešće uz dobru dozu straha i panike. Međutim, nije svaka bol srčanog prijekla. Najčešće se radi o kratkotrajnim tegobama manjeg intenziteta (kraće od 5 sekundi), tipa probadanja, peckanja i sl., obično u mlađih osoba, bez poremećaja općeg stanja, koje prije svega upućuju na psihogeno porijeklo. Bolovi koji se pojavljuju uz pokrete najčešće su mišićnoskeletnog porijekla, a oni koji nastaju pri dubokom disanju - posljedica starih priraslica plućne maramice.

 

Nerijetko su bolovi izazvani bolestima želuca i dvanaesnika, kod kojih, najčešće zbog postojanja dijafragmalne hernije dolazi do vraćanja kiselog želučanog sadržaja u jednjak i do upale istoga (refluksna bolest jednjaka, ili tzv.GERB). Ovi se bolovi opisuju kao žarenje i pečenje iza prsne kosti, a najčešće nastaju nakon kasnijih obroka i konzumacije pikantnije hrane uvečer. Ponekada su u pitanju muskuloskeletne bolesti prsnog koša, ponekada ozljede ili bolest rebara, herpes zooster, bolesti žučnjaka i žučnih vodova i slična stanja koja mogu dovesti do bolova u prsima različitog trajanja, intenziteta i karaktera, koje treba prepoznati i razlikovati od onih stanja koja neposredno ugrožavaju život bolesnika.

 

Nasuprot opisanih, bolovi koji se javljaju pri naporu u vidu pritiska i stezanje iza prsne kosti, praćeni osjećajem pomanjkanja zraka i slabošću, a popuštaju nakon odmora, upućuju na vjerojatnu bolest srčanih arterija (angina pektoris, ili stenokardija). Kako bi se postavila točna dijagnoza potrebno je učiniti kardiološki pregled i pretrage - EKG, rtg. snimak pluća i srca, ultrazvuk srca, ergometriju (EKG pod opterećenjem), ponekada i EKG tijekom 24 h (Holter), a potom ako je to potrebno i koronarografiju (kateterizaciju srca s kontrastnim prikazom koronarnih žila).

 

Pojava iznenadne, jake boli iza prsne kosti, koja ne popušta i koja je praćena mučninom, preznojavanjem, otežanim disanjem upućuje na na srčani infarkt, pa je u tom slučaju potrebno osigurati bolesniku mirovanje i bez odgađanja pozvati hitnu medicinsku pomoć radi prijevoza u najbližu medicinsku ustanovu u kojoj je moguće obaviti hitnu koronarografiju i ako je to potrebno koronarnu intervenciju (ugradnju koronarnog stenta). Osobito je važno naglasiti da je ovo potrebno učiniti u prvih 6 – 8 sati nakon pojave bolova, dok još nije došlo do nepopravljivog oštećenja srčanog mišića.

 

Akutna bol u prsištu nastaje i zbog drugih ozbiljnih stanja, npr. rupture i disekcije aorte (razdiruća bol koja iradira u leđa), plućne embolije (otežano disanje), pneumotoraksa i rupture jednjaka, koja životno ugrožavaju bolesnika i zahtijevaju hitnu hospitalizaciju. Upala srčanog mišića i osrčja, upala pluća i plućne maramice, akutni pankreatitis, maligne bolesti prsnog koša, uz razne druge simptome - gušenje, visoka temperatura, slabost, mučnina, povraćanje - mogu biti praćene bolovima u prsištu. Sva ova stanja neposredno ugrožavaju život bolesnika i zahtjevaju zbrinjavanje u jedinicama intenzivne skrbi.

 

Što činiti u slučaju pojave bola u prsima? Ako se radi o jakim bolovima koji ne popuštaju, osobito uz prisutnost drugih tegoba – gušenje, slabost, mučnina itd., ne gubiti ni trenutka i odmah zatražiti hitnu medicinsku pomoć. Ako se radi o blažim tegobama, uz dobro opće stanje, kako je naprijed opisano, može se pokušati s blagim sedativom i vjerojatno će se brzo smiriti. Nekada je dovoljna samo čaša vode. Ako se ne smiruju - javiti s liječniku; uredan EKG će pomoći vraćanju samopouzdanja.

 

Nasuprot ovima, bolovi tipa stezanja i pritiska iza prsne kosti, koji se javljaju u naporu i šire prema vratu i lijevom ramenu, a smiruju nakon prestanka napora ili nakon nitroglicerina, vrlo su sumnjivi na anginu pektoris – bolest srčanih žila. Važno je utvrditi postoje li tegobe od ranije ili su se tek javile i kakvo je opće stanje. U svakom slučaju potrebna je temeljita kardiološka obrada, samo ako se radi o svježim tegobama potrebna je hitna obrada u hospitalnim uvjetima.

 

Pojava bola tipa stezanja i pritiska u prsima koja ne popušta, uz osjećaj nedostatka zraka, slabost, mučninu i preznojavanje, temeljito je sumnjiva na akutni infarkt, što je imperativ za mirovanje i traženje hitne medicinske pomoći.

 

Nigdje kao u ovom području nija važna dobra anamneza – uzimanje podataka o nastanku tegoba, o njihovom karakteru, trajanju, lokalizaciji, o postojanju rizičnih faktora (pušenje, krvni tlak, dijabetes, povišene masnoće, obiteljska sklonost itd), i iskusan liječnik će nerijetko samo na temelju dobivenih podataka postaviti pravu dijagnozu.

 

Palpitacije - aritmije

Dok u mirovanju obično ne osjećamo svoje srce, pri naporu ili kod uzbuđenja dolazi do ubrzanja srčane akcije i tada nam se čini da ništa drugo niti ne čujemo osim njegova lupanja. Ponekada se to događa iz čista mira. Nekada to osjećama kao pravilno ubrzano lupanje srca, drugi put kao nepravilno, ponekada samo kao iznenadne pojedinačne snažne udarce, nekad opet kao duge stanke, i obično nam tada nije svejedno.To zapažanje rada vlastitoga srca nazivamo palpitacijama. Palpitacije mogu biti beznačajne, ali i znak ozbiljnih i po život opasnih srčanih aritmija.

 

Neki su ljudi više skloni samopromatranju i pojačano svjesni svojih autonomnih funkcija – rada srca i disanja, i kada su one normalne, osobito kod tjelesnih napora, kad imaju povišenu tjelesnu temperaturu, kad su pod stresom i sl. Ipak, palpitacije su u najvećem broju slučajeva posljedica srčanih aritmija.

 

Najčešće aritmije su atrijske i ventrikulske ekstrasistole - prijevremene srčane kontrakcije, koje su uglavnom bezazlene, osobito ako su rijetke. Najčešće ih osjećamo kao preskakanje srca, kao iznenadni pojačani udar, ili kao kratki zastoj, bez ikakvih drugih smetnji. Ozbiljnije aritmije su napadaji lupanja srca koji mogu trajati od nekoliko sekundi do više sati, ili bez prestanka sve dok ih se ne prekine lijekovima ili elektrokoverzijom.

 

Među aritmijama najčešće su paroksizmalna (naagla, iznenadna) supraventrikulska tahikardija i fibrilacija atrija, koje su najčešće bezopasne i prestaju spontano. Obično su bez organske podloge. Kako bi se objasnio uzrok aritmiji, a najčešće su u pitanju anemija, poremećaj elektrolita, pojačana funkcija štitnjače, srčana greška itd., uz EKG i ultrazvuk uglavnom se rade pretrage – krvna slika, elektroliti, hormoni štitnjače.

 

Ako aritmija ne prestaje sponano, onda se pokušava prevesti u normalni ritam lijekovima, ili elektrokonverzijom. Ventrikulska tahikardija i fibrilacija, aritmije koje se javljaju kao posljedica organskih bolesti srca – srčanog infarkta, bolesti srčanih zalistaka i provodnog sustava, ozbiljni su poremećaji koji neposredno ugrožavaju život bolesnika i zahtjevaju njegovo hitno zbrinjavanje u koronarnoj jedinici.

 

Što činiti kad osjetimo lupanje srca? Uz pretpostavku da se radi o benignim aritmijama, koje obično ne traju dugo, možemo pokušati ono uobičajeno s čašom vode, smiriti se, popiti neki sedativ ako je pri ruci, i ako još nije stalo pokušati sa stimulacijom vagusa – duboko udahnuti i zadržati dah, masirati sinus karotikus u području vratnih žila, izazivati prstima podražaj na povraćanje. Ako su poduzete mjere bez uspjeha, ili ako su subjektivne tegobe intenzivnije, potrebno je zatražiti hitnu medicinsku pomoć.

 

Otežano disanje - dispneja

Nedostatak zraka, otežano disanje, gušenje - valjda su najneugodnijii simptomi uopće, koje redovito prati osjećaj neposredne životne ugroze i panika. Uzroci su brojni - od bolesti srca i pluća, opstrukcije gornjih dišnih puteva (stranim tijelom ili otokom sluznice) do manjka kisika u zraku, otrovanja plinovima, malokrvnosti, nekih sistemskih i endokrinoloških bolesti (tireotoksikoza - prekomjerni rad štitnjače), da bi se ponekada radilo o neugodnim ali ipak bezopasnim psihogenim uzrocima. Tegobe se mogu javiti naglo, iznenada (akutni početak), ili se razvijaju postupno, unutar nekoliko sati, dana ili godina (kronične smetnje).

 

Najčešće se uz otežano disanje javljaju i druge tegobe, ovisno o uzroku, kao na pr. kašalj, bolovi u prsištu, visoka temperatura i sl. Otežano disanje pri naporima često je kod nedostatka tjelesne kondicije, a osjećaj gušenja i stiskanja u prsima, osobito ako se javlja u ležećem položaju upućuje na popuštanje srca kao pumpe u okviru akutne ili kronične bolesti srca.

 

Nagla pojava dispneje uz bol u prsima sugerira mogućnost plućne embolije ili pneumotoraksa - teških i za život opasnih stanja. Otežano disanje uz visoku temperaturu i kašalj upućuje na moguću upalu pluća, dok stezanje u prsima i otežan ekspirij (izdisaj) ide u prilog astmi i obstruktivnom bronhitisu. Pri pojavi opisanih tegoba, osobito kad se javljaju prvi put, ili ako ne popuštaju uz ranije preporučenu terapiju, potrebno je zatražiti hitnu medicinsku pomoć, nakon koje će liječnik procijeniti radi li se o stanju koje zahtijeva hitno zbrinjavanje u bolnici - obično u jedinici za intenzivnu skrb ili koronarnoj jedinici.

 

Iskašljavanje krvi - hemoptizija

Svako je krvarenje dramatično, osobito ako je u pitanju iskašljavanje krvi, a pogotovo ako je obilno. Iskašljavanje preko pola litre krvi smatra se obilnim i u pravilu je razlog za paniku i poticaj za traženje hitne medicinske pomoći, iako rijetko kada predstavlja neposrednu životnu opasnost. Tragovi krvi u ispljuvku mogu se pojaviti tijekom upala gornjih dišnih puteva. Hemoptizije se u najvećem broju slučajeva javljaju kod upala dišnih puteva, bronhiektazija (proširenih bronha), plućne tuberkuloze, abscesa pluća, te niza drugih bolesti od karcinoma do poremećaja koagulacije krvi i plućnog infarkta. Kada se radi o pušačima pojava hemoptizije treba pobuditi sumnju na malignu bolest pluća.

 

U slučaju krvarenja na usta potrebno je dobro pogledati bolesnika i razlučiti je li u pitanju iskašljavanje krvi, ili se možda radi o krvarenju iz gornjih dišnih puteva - nosa i gornjeg dijela ždrijela, ili pak o povraćanju krvi. U svakom slučaju pojava hemoptizije zahtijeva hitnu pulmološku obradu. Važno je ne paničariti jer uglavnom nema neposredne ugroze. U slučaju obilnog krvarenja potrebno je najprije isto smiriti, a potom provesti svu potrebnu dijagnostičku proceduru. Uzroci krvarenju često ostaju nepoznati i nakon ekstenzivne dijagnostike u oko 30 - 40% slučajeva. Prognoza je u tim slučajevima obično dobra, a krvarenja najčešće prestaju spontano.

 

Kad trbuh zaboli

Vjerojatno nema čovjeka koji barem ponekad u životu nije osjetio bol u trbuhu, makar u najblažem obliku. Na sreću, najčešće se radi o laganim tegobama koje nastaju zbog sasvim običnih razloga, kao što su konzumacija većih obroka, osobito teže hrane, uz to na brzinu i nedovoljno sažvakane, i koje brzo spontano prolaze.

 

Međutim, takve nam tegobe ponekada itekako znaju zagorčati život. One su vrlo različite kako po svom karakteru, tako i po trajanju i intenzitetu, i svatko ih doživljava i opisuje na svoj način. Mukli, tupi, grčeviti, probadajući bolovi u trbuhu, poput uboda iglom ili nožem; ponekada kao žarenje ili pečenje, ponekad kao osjećaj težine i pritiska, najčešće u predjelu želuca, pod desnim rebranim lukom, ili oko pupka; nekad lagani i prolazni, nekad neizdržljivi, koji ne popuštaju, ili koji se na trenutak smire da bi se vratili s još većom žestinom; često uz osjećaj krajnje lošeg osjećanja, uz mučninu i povraćanje, ili napuhnutost, kao da je u crijevima sve stalo; ponekada uz povišenu temperaturu, grčeve i proljevaste stolice. Ponekada se šire prema gore pa ih osjećamo kao pečenje iza prsne kosti uz osjećaj kiseline i žgaravice u grlu, što je posebno neugodno kada nas probudi kasno u noći, pa u strahu pomislimo da je u pitanju srce i da je kucnuo naš posljednji čas.

 

Ako se tegobe ne smiruju spontano, ili nakon šalice kamilice, ako se pogoršavaju, ili su praćeni mučninom, povraćanjem, lošim osjećanjem itd., one mogu ukazivati na krajnje ozbiljna stanja, kao što su perforacija želučanog vrijeda, zapetljaj crijeva, akutnu upalu žučnjaka, slijepog crijeva i sl., tzv. akutni abdomen, što zahtijeva hitni liječnički pregled i detaljne pretrage, uključujući pregled kirurga, koji će odlučiti o potrebi operativnog zahvata.

 

Važno je znati da se pri pojavi imalo jačih bolova u trbuhu koji se ne smiruju spontano, ne smije odgađati odlazak liječniku, jer ako su u pitanju spomenuta ili slična stanja, jedino hitna kiruška intervencija i odgovarajuća terapija u jedinicama intenzivne skrbi, mogu spasiti život bolesniku. Nikako nije dobro niti se smije (jer bi to bila gruba greška) u tim stanjima, na svoju ruku, uzimati bilo kakvu terapiju, npr. lijekove protiv bolova, antibiotike ili sl., jer bi to moglo voditi maskiranju kliničke slike, lažnom smirenju tegoba i odgađanju operativnog pristupa, najčešće kao jedinog rješenja, što bi moglo ozbiljno ugroziti život i zdravlje bolesnika.

 

Neke kliničke slike su tipične; npr. grčeviti bolovi u gornjem dijelu trbuha s mučninom i povraćanjem upućuju na žučne kamence, isto takvi jaki bolovi koji se od lumbalnih loža šire prema preponama uz učestalo mokrenje na bubrežne kamence; bolovi koji počinju u gornjem dijelu trbuha uz mučninu i povraćanje, pa se kasnije spuštaju u donji dio trbuha, uz jaku bolnu osjetljivost na palpaciju u desnom donjem kvadrantu – na akutnu upalu slijepog crijeva, dok bi jaka neprekidna bol u gornjem dijelu, a ubrzo i u cijelom trbuhu, uz mučninu, povraćanje, napuhnutost i prekid crijevne peristaltike , govorila za akutnu upalu gušterače.

 

U dijagnostici i planiranju liječenja uzimaju se u obzir sve činjenice i okolnosti koje su mogle doprinijeti nastanku tegoba, kao i podatci o tome je li ranije bilo sličnih smetnji, ranije dijagnoze npr. kronični gastritis, želučani i duodenalni ulkus, žučni kamenci, preboljeli pankreatitis, Kronova bolest i sl. Ako su tegobe tipične, ako nisu osobito teške, ako su se i ranije javljale, a uklapaju se u postojeće dijagnoze, npr. ulkusne bolesti želuca i dvanaesnika, onda se može pokušati s ranijom terapijom, npr. Peptoranom, Controlocom i sl.

 

Kao zaključak: u slučaju imalo jačih bolova u trbuhu koji se ne smiruju spontano – ne uzimati nikakve lijekove, ne gubiti vrijeme, nego zatražiti hitnu medicinsku pomoć

 

Povraćanje krvi - hematemeza

Svako je krvarenje neugodno i izaziva strah i zabrinutost. Povraćanje crvene krvi (hematemeza) najčešće je posljedica oštećenja proširenih vena jednjaka, te erozija i ulkusa (čireva) želuca i dvanaesnika, koji mogu „nagristi“ arterijsku stijenku i izazvati ozbiljna krvarenja. Povraćanje tamnije krvi, poput taloga kave, znak je da je krvarenje stalo i da se crveni hemoglobin krvi pod utjecajem želučane kiseline pretvara u smeđi hematin.

 

Hematemeza se najčešće javlja kao posljedica pogoršanja kronične ulkusne bolesti ili ciroze jetre, koju prati razvoj proširenih vena jednjaka i smanjena produkcija faktora zgrušavanja, nakon grešaka u prehrani, konzumacije alkoholnih pića i nakon uzimanja lijekova koji mogu dovesti do ozljede želučane sluznice (Andol, Brufen, Voltaren i sl.). Krvarenja su teža ako postoji neki od naslijeđenih poremećaja koagulacije krvi, ili bolesnik troši lijekove koji smanjuju zgrušavanje krvi. Svako je povraćanje krvi ozbiljno i zahtijeva hitno zbrinjavanje u jedinicama intenzivne skrbi.

 

Krvava stolica (hematokezija)

Krvava stolica ukazuje na krvarenje iz donjeg dijela probavne cijevi. Obično je posljedica različitih procesa, najčešće upalnih ili tumorskih, koje treba što prije dijagnosticirati i liječiti. Krvave stolice mogu se javiti i pri jačem krvarenju iz želuca i dvanaesnika s brzim prolazom krvi kroz crijeva, obično uz istovremeno povraćanje krvi, što prati pogoršanje općeg stanja, pad krvnog tlaka, ubrzani puls, blijedilo, hladni znoj, često kolaps (slika hemoragičnog šoka). Takva stanja predstavljaju najozbiljniju životnu ugrozu i zahtijevaju hitnu hospitalizaciju i liječenje (transfuzije krvi, endoskopske intervencije, medikamentno liječenje, ponekada operaciju).

 

Crna stolica (melena)

Crna stolica (poput katrana) znak je krvarenja iz gornjeg dijela probavne cijevi - iz proširenih vena jednjaka, ili vrijeda želuca i dvanaesnika, što se najčešće događa nakon pogrešaka u prehrani, konzumacije alkoholnih pića, ili nakon uzimanja analgetika (Andola, Ketonala i sl.) Obično su prisutni i drugi klinički simptomi bolesti – bolovi u gornjem dijelu trbuha, mučnina, povraćanje kiselog sadržaja, ponekada poput taloga kave, ili čiste krvi (hematemeza). Ponekada se melena javlja izolirano bez drugih simptoma. Pojava crne stolice znači da je došlo do krvarenja najmanje 100 do 200 ml krvi.

 

Od melene treba razlikovati tamnu stolicu, koja takvom postaje uz korištenj preparata željeza, nakon konzumacije nekih namirnica, npr. krvavica, zelenog povrća (blitve i sl.). U takvim slučajevima obično nema nikakvih drugih simptoma krvarenja ( nema podataka o bolesti probavnog trakta, opće je stanje dobro, a stolica nije katranasto crna, nego samo tamnija). Ponekada je radi potpune sigurnosti potrebno provjeriti stolicu na prisutnost krvi, odnosno hemoglobina.

 

Važno je naglasiti da je u svakom slučaju melene i hematemeze, koje su znaci neposredne životne ugroze od iskrvarenja, pa čak kada opće stanje u prvi mah i nije loše, potrebna hitna medicinska pomoć i bolničko zbrinjavanje - klinički pregled, krvne pretrage, gastroskopija itd. i odgovarajuće liječenje. Danas se s uspjehom provodi endoskopsko zaustavljanje krvarenja, a pri većim gubitcima krvi neophodne su transfuzije krvi. Osobe sklone želučanim tegobama ne bi smjele uzimati analgetike poput Andola, Voltarena i sličnih lijekova zbog mogućnosti izazivanja krvarenje.

 

Skriveno (okultno) krvarenje

Treba ovdje spomenuti i skriveno (okultno) kronično krvarenje, koje može imati različite uzroke i nastati u bilo kojem dijelu probavne cijevi. Ovakvo krvarenje redovito dovodi do anemije. Za to kod svakog nalaza anemije s manjkom željeza, osobito kod muškaraca (kod žena je česta anemija zbog menstrualnih gubitaka), treba misliti na mogućnost skrivenog krvarenja u probavnom traktu i učiniti potrebne dijagnostičke pretrage, kako bi se što prije otkrio i uklonio uzrok. Nekada će to biti kronični krvareći ulkus, a nerijetko i zloćudni tumor bilo kojeg dijela probavne cijevi. Obično je prvi korak pretraga stolice na skriveno krvarenje, (koja se kod odraslih radi kao probirna pretraga u cilju ranog otkrivanja kolorektalnog karcinoma), nakon koje slijedi endoskopska obrada – gastroskopija, kolonoskopija i rektoskopija.

 

Nesvjestica - sinkopa

Sinkopa je kratkotrajni gubitak svijesti do kojega dolazi zbog prolaznog smanjenja perfuzije mozga, najčešće kao posljedica trenutačnog smanjenja krvnog tlaka u stojećem položaju. Često se to događa mladim, krhkim i osjetljivim osobama, koje imaju nizak krvni tlak za vrijeme boravka u zagušljivim zatvorenim prostima s puno ljudi nakon dužeg stajanja. Ovo stanje neki zovu još kolapsom. Klinički se to manifestira bljedilom, hladnim znojem, padom tlaka, ubrzanim pulsom, kratkim i plitkim disanjem. Bolesnik spontano dolazi k svijesti. Omaglica je nešto blaža, tek osjećaj da bi moglo doći do gubitka svijesti pa se naziva presinkopom. Sinkopa i presinkopa su dosta česte pojave i javljaju se u oko jedne trećine ljudi. Najčešće se radi o benignim poremećajima osobito kada su u pitanju mlade osobe.

 

Međutim kada se radi o starijima i kad sinkopa završi ozljedom, osobito ako se ponavlja, potrebno je misliti na mogućnost ozbiljnijih srčanih bolesti (aritmije, srčani blokovi, miokarditis i sl.), bolesti krvnih žila, neuroloških bolesti (epilepsija, cerebrovaskularne bolesti, tumori), na nusdjelovanja lijekova i dr., potrebna je detaljna obrada kako bi se utvrdio uzrok. U tom slučaju najbolje je zatražiti hitnu liječničku pomoć, učiniti ako je moguće EKG i uputiti bolesnika u medicinsku ustanovu u kojoj će biti učinjena odgovarajuća obrada i liječenje pod kontrolom kardiologa i neurologa. Za najveći broj slučajeva sinkopa u mladih, zdravih osoba, bit će dovoljno preporučiti opće preventivne mjere: zdrav način života - pravilnu prehranu, redovito i dovoljno uzimanje tekućine - 2 - 3 l. dnevno, redovitu tjelovježbu, dovoljno sna i sl.

 

Vrtoglavica

Vrtoglavica je neugodni osjećaj vrtnje tijela uz nestabilnost i gubitak ravnoteže. Bolesnik osjeća da se vrti u prostoru, ili da se prostor vrti oko njega. Tegobe se pojavljuju naglo, pojačavaju se pri pokretima glave i često su praćene mučninom, povraćanjem i šumom u ušima. Vrtoglavica nastaje zbog oštećenja na bilo kojem dijelu sustava odgovornog za ravnotežu - od vestibularnog aparata u srednjem uhu, preko osmog moždanog živca do odgovarajućih jezgri u moždanom deblu i malom mozgu. Razlikujemo perifernu vrtoglavicu koja je uzrokavana oštećenjima unutarnjeg uha i moždanog živca i centralnu koja je posljedica poremećaja u moždanom deblu i malom mozgu. Simptomi mogu biti akutni i teški, a mogu se javljati povremeno.

 

Brojni su uzroci vrtoglavice među kojima su neki medikamenti, virusne infekcije (neuronitis, labirintitis), Menierova bolest, multipla skleroza, trauma, tumori, te krvožilne bolesti (moždani udar) i dr. Često je u pitanju vertebrobazilarna insuficijencija (poremećaj cirkulacije arterije koja napaja mali mozak i moždano deblo), zbog degenerativnih promjena vratne krallježnice, a ponekad je psihogenog porijekla.

 

Najćešće se radi o benignoj vrtoglavici kod koje napadaji uzrokovani promjenom položaja tijela (nakon lijeganja i okretanja) traju manje od jedne minute. U slučaju vrtoglavice potrebno je zatražiti pomoć liječnika koji će pažljivim pregledom provjeriti opći klinički i neurološki status, umiriti bolesnika i indicirati preglede ORL i neurologa. U tijeku dalje obrade često se rade pretrage MR glave ili CT, CD karotida i vertebrobazilarnog sliva i dr. kojima se traže znakovi moždanog udara, tumori, cirkulatorne smetnje i dr.

 

Vrućica 

Kada smo zdravi, kada je sve u redu s našim tijelom onda nam je temperatura oko 37 stupnjeva Celzijusovih. Ponekad koju desetinku stupnja više ili niže. Obično ujutro niže a uvečer više. To je rezultat metaboličkih procesa u našem organizmu pri kojima dolazi do stvaranja topline i grijanja. U isto vrijeme da se ne bi pregrijalo tijelo se neprestalno oslobađa viška topline. I sve se to odvija pod strogom kontrolom centara u hipotalamičkom dijelu mozga.

 

Temperaturu mjerimo stavljanjem toplomjera pod pazuho, u uho, u usta, ili što je najsigurnije - u analni otvor. Ovaj posljednji način je najsigurniji (mada ne i najprivlačniji), a tako izmjerena temperatura nešto viša - oko 0.6 C . Visoka tjelesna temperatura ukazuje da se nešto poremetilo u našem organizmom. Ako smo se slučajno našli u Africi onda bi to vrlo vjerojatno mogla biti zaraza malarijom. Koja je tamo kao "dobar dan". Moj prijatelj misionar kaže du ju je imao preko sto puta. I sam se izliječio. Međutim, ako smo kod kuće, na području EU ili u blizini, onda smo vjerojatno dobili neku upalu, odnosno infekciju. Ponajprije dišnih puteva ili urinarnog sustava. Uzročnici su obično virusi, bakterije, gljivice, ili paraziti.

 

Infekcije mogu biti blažeg ili jačeg intenziteta. Koji put, kao npr. u slučaju obične virusne prehlade, one prolaze spontano za dan - dva, bez ikakve terapije. Međutim, u drugim prilikama, kao npr. kod upale pluća, upale mozga, srčanih zalisaka, sepse, tifusa i sl.,one mogu ozbiljno ugroziti život i zahtijevaju hospitalizaciju i intenzivno liječenje uz primjenu ciljane antimikrobne terapije.

 

Osim na infekt povišena temperatura, osobito ako traje duže vrijeme, ili ako se ponavlja, može ukazivati i na druga ozbiljna stanja kao npr. zloćudne tumore, autoimune bolesti, bolesti vezivnog tkiva i sl., a može biti i reakcija na lijekove. Ponekada se - u oko 10% odraslih osoba i unatoč opsežnim pretragama ne uspijeva pronaći uzrok vrućice.

 

 Priredio A.Lj.

 

tockanai.net

TRAŽI