Povišene masnoće u krvi - mit ili stvarna opasnost

...Hiperlipidemije su značajan rizik koronarne bolesti i treba ih liječiti. Liječenje se sastoji od promjene životnog stila u pogledu prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti, te po potrebi uz primjenu medikamentne terapije. Dijeta za hiperlipidemiju nije ništa drugo osim smjernica za zdravu prehranu u kojoj se isključuju masnoće životinjskog porijekla i namirnice bogate kolesterolom...


Posljednjih se godina često postavlja pitanje treba li liječiti, odnosno snižavati povišene masnoće u krvi. U ovo naše vrijeme u kome svjedočimo svekolikoj krizi, krizi općeg povjerenja, povjerenja jednih u druge, u institucije, u struku, u sve, javljaju se teze kako su stajališta o liječenju poremećenih masnoća u krvi, kao i većine kroničnih nezaraznih bolesti, oblikovana prema interesu farmaceutske industrije. Kao: većina studija, ako ne i sve, na temelju kojih su definirana stručna stajališta, sponzorirana su od strane te industrije, kojoj je primaran profit, pa ih kao takve treba odbaciti. Jednako tako, prema istim izvorima, većina stručnih časopisa, knjiga, kao i stručnih skupova, pod kontrolom je iste industrije, koja obrće ogroman kapital, pa sve skupa treba uzeti s rezervom, ako ne i odbaciti.

 

Kako se u svemu tome postaviti? Mada navedeni prigovori nisu bez osnove, prihvatiti ih bez zadrške značilo bi napustiti sve ono što predstavlja oficijelnu medicinu – medicinu zasnovanu na dokazima, a s još većim rizikom i bez mogućnosti provjere, prihvatiti alternativna stajališta pojedinaca ili drugih skupina, što ne može biti ozbiljna opcija. Bez minimuma povjerenja u struku koja svoju utemeljenost na znastvnim principima mora stalno potvrđivati i u institucije koje moraju imati nadzor i odgovornost nad ovim osjetljivim područjem i čuvati kako interese pojedinca tako i društva u cjelini, racionalno funkcioniranje sustava zdravstvene zaštite ne bi bilo moguće.


Općenito o masnoćama u krvi

Dok u tijelu pospremljeno masno tkivo predstavlja energijsku pričuvu, masnoće u krvi ili lipidi - kolesterol, trigliceridi i slobodne masne kiseline služe u metaboličkim procesima kao izvori energije. Ili se, ako trenutačno nema potrebe za njima, ponovno uskladištuju u masnom tkivu, mišićima, jetri i drugim unutarnjim organima. Kolesterol i trigliceridi, najznačajniji od lipida, najvećim dijelom, oko 80% stvaraju se u jetri, a manjim, oko 20%, dolaze iz probavnog sustava, odakle ih crijevna sluznica apsorbira iz hrane.

 

Osnovna uloga triglicerida je uskladištenje energije u masnom tkivu i mišićima, a kolesterola u izgradnji staničnih membrana, steroidnih hormona, žučnih kiselina, signalnih molekula, vitamina D i niza drugih bitnih tvari. Kako su lipidi hidrofobni, znači netopivi u krvi, njihovo prenošenje strujom krvi se ostvaruje u vezi s proteinima s kojima čine kuglaste, u vodi topive čestice zvane lipoproteine, s kojima mogu doprijeti i do posljednje stanice tijela.  

Ovisno o omjeru lipida i proteina u tom lipoproteinskom kompleksu, odnosno o njihovoj gustoći, oni se dijele na lipoproteine male gustoće (LDL – low density lipoproteins) i na lipoproteine velike gustoće (HDL – high densiti liporoteins), mada pored njih ima i nekoliko prijelaznih oblika.  


LDL čestice prenose kolesterol iz jetre do perifernih stanica, a ako ih je previše, taložit će se na stijenkama krvnih žila i dovesti do stvaranja aterosklerotskih plakova i suženja. Stoga je uobičajeno da se o LDL – u govori kao o „lošem“ kolesterolu. S druge strane HDL čestice skupljaju kolesterol u krvi i transportiraju ga u jetru na pregradnju, što dovodi do njegova smanjenja u krvi, pa je zbog toga dobio atribut „dobri“ kolesterol. Danas više nema dvojbi da su visoke razine LDL-a i niske razine HDL kolesterola bitni čimbenici rizika aterosklerotske bolesti srca.


Povišene masnoće u krvi (hiperlipidemije, dislipidemije)

Kolesterol i trigliceridi su normalni i korisni sastojci krvi. Međutim, ako njihove razine prelaze određene granice, onda to predstavlja metaboličke poremećaje koji vode prema aterosklerotskoj bolesti srca i krvnih žila, kao vodećem uzroku pobola i smrtnosti suvremenoga čovjeka. Postoji nekoliko podjele hiperlipidemija s obzirom na njihov nastanak, na vrstu lipida koji se pojavljuje i na njihovu gustoću:


s obzirom na vrstu lipida:

  • čista ili izolirana hiperkolesterolemija  -  povećan samo kolesterol
  • čista ili izolirana hipertrigliceridemija  - povećani samo trigliceridi,
  • miješana ili kombinirana hiperlipidemija  - povećani i kolesterol i trigliceridi


s obzirom na nastanak poremećaja:

  • primarne hiperlipidemije – uzrokovane genskim poremećajima koji dovode do prekomjernog stvaranja, ili poremećenog uklanjanja LDL kolesterola i triglicerida, odnosno do smanjenog stvaranja ili ubrzanog uklanjanja HDL kolesterola. Primarni poremećaji se najčešće vide u dječjoj dobi i rijetko su odgovorni za hiperlipidemiju oraslih.
  • sekundarne hiperlipidemije se odnose na većinu poremećaja koji se vide u odraslih osoba, a najvažniji uzroci su: sjedilački način života, pretjerani unos zasićenih masnoća, kolesterola i transmasnih kiselina (višenezasićene masne kiseline kojima su dodani vodikovi atomi), zatim šećerna bolest, zloporaba alkohola, smanjena funkcija štitnjače, zatajivanje bubrega, neke bolesti jetre, i korištenje nekih lijekova – tizidskih diuretika, beta blokatora, te hormona kortikosteroida, estrogena, progestagena.

 S obzirom na gustoći, odnosno na promjene u sadržaju pojedinih lipida (tipizacija).

Tablica 25: Klasifikacija lipoproteina prema sastavu i koncentraciji

Tip

Povišeni lipoproteini

Povišeni lipidi

I

Kilomikroni

Trigliceridi

IIa

LDL

Kolesterol

IIb

LDL i VLDL

trigl. i kolest.

III

VLDL i ostaci kilo

trigl. i kolest

IV

VLDL

Trigliceridi

V

kilomikr i VLDL

trigl. i kolesterol


 Klinička slika

Povišene masnoće same po sebi ne izazivaju nikakve tegobe. Ne bole. Jednako kao ni povišen šećer, visok tlak, ili višak kilograma. Sve dok ne dođe do oštećenja krvnih žila, odnosno njihova suženja ili začepljenja. Osobito srčanih arterija, moždanih žila i arterija udova. Stoga se ponekada dijagnosticiraju tek nakon preboljelog srčanog infarkta ili amputacije stopala. Teški nasljedni poremećaji s visokim LDL kolesterolom mogu dovesti do stvaranja masnih naslaga na očnim kapcima (ksantelazma) i ksantoma po tijelu, a visoke hipertrigliceridemije do napadaja upale gušterače. 


Dijagnoza

Dijagnoza hiperlipidemije postavlja se na temelju nalaza u krvi. Standardna rutinska obrada, tzv. lipidni profil uključuje određivanje ukupnog kolesterola, triglicerida, HDL i LDL kolesterola. Vrijednosti ukupnog kolesterola mogu varirati iz dana u dan do 10%, a triglicerida i do 25%. Da bi te vrijednosti bile što točnije i stabilnije, pretraga se obično radi ujutro natašte nakon prekonoćnog gladovanja u trajanju oko 12 sati. Lipidi se također mijenjaju i tijekom akutnih upalnih bolesti – trigliceridi rastu, a ukupni kolesterol pada, pa je dobro pretragu odgoditi do smirenja upale.

 

Normalne vrijednosti

Nema oštre granice između normanih i patoloških nalaza, jer se radi o kontinuumu varijabli, a pojam hiperlipidemije se povezuje s onom razinom lipida za koju je dokazana korist od liječenja. U tom smislu normalne ili poželjne vrijednosti lipida su

  • ukupni kolesterol ispod 5 mmol/l,
  • LDL kolesterol ispod 3 mmol/l,
  • trigliceridi ispod 1.7 mmol/l,
  • HDL kolesterol iznad 1 mmol/l

 Kada ih treba kontrolirati?

Lipidni bi profil trebalo odrediti u svih odraslih osoba od 20 godina i ponavljati svako 5 godina, uz procjenu svih drugih čimbenika kardiovaskularnog rizika (dijabetes, pušenje, hipertenzija, debljina, srčani infarkt, ili angina pektoris u prvih rođaka prije 55. godine (muškarci) i prije 65. godine (žene), stres). U slučaju prisutnosti navedenih čimbenika rizika, potrebno je i ranije započeti s provjeromom lipidnog profila i ponavljati je svake godine.


Liječenje hiperlipidemija

 U stvarnosti, kada se srećemo s ovim poremećajem, redovito moramo potražiti odgovor na nekoliko pitanja:

  • treba li uopće liječiti povišene masnoće,
  • kada započeti liječenje,
  • koju vrstu terapije primijeniti,
  • koje su ciljne vrijednosti lipida,
  • kako često raditi kontrole

Stajalište je struke da je liječenje potrebno svim osobama s koronarnom bolesti srca (sekundarna prevencija), kao i nekima bez znakova bolesti, ali s prisutnim čimbenicima rizika od iste (primarna prevencija).  

LDL - kolesterol što niže

Spoznaja da oko 90% bolesnika s aterosklerotskom bolesti ima neki od oblika hiperlipidemije i da terapijske mjere usmjerene na smanjivanje LDL kolesterola dovode do smanjenja rizika od koronarne smrti, do smanjenja potrebe za hitnim kardiološkim intervencijama i općenito do smanjenja učestalosti koronarne bolesti, uklonila su sve dileme po tom pitanju.


(...)

 

 

Cjelovit tekst sadrži još:

 

  • LDL,
  • HDL,
  • trigliceridi,
  • smjernice za liječenje hiperlipidemije (NCEP ATP III),
  • farmakoterapija,
  • statini,
  • ezetimib,
  • dijetni dodatci,
  • kako se hraniti kad imamo povišene lipide,
  • namirnice koje se preporučuju.


 

Cjelovit tekst možete naći u knjizi Iz torbe liječnika - savjeti koji život znače, koju možete nabaviti prema uputama navedenima na Naslovnici

http://bitnoodijabetesu.com/index.php/2-uncategorised/60-novo-iz-torbe-lijecnika-savjeti-koji-zivot-znace

 

tockanai.net

TRAŽI