Kad dijetu treba uskladiti za različite poremećaje

Što je to pravilna (lagana) ili zdrava prehrana, kako smršaviti, kako se udebljati, što jesti kad uhvatimo neko trovanje hranom ili crijevnu infekciju, kad nam proradi čir na želucu, ili žučni kamenci; kako se hraniti kad imamo probleme s tlakom, sa srcem, s dijabetesom, gihtom, kad patimo od zatvora ili učestalih, proljevastih stolica, kad su nam bubrezi načeti ili kad nam je jetra ugrožena? Sve su to pitanja koja svakodnevno traže odgovore, a sami pacijenti najbolje znaju koliko su ti odgovori ponekada manjkavi i zbunjujući...

 

Osobito kada je u pitanju više različitih poremećaja zajedno koji ponekada traže i posve suprotne mjere. Uglavnom, moglo bi se reći da svi zajedno premalo znamo o tim stvarima, da ono što znamo najčešće ne primjenjujemo u stvarnom životu, i da nerijetko postupamo posve suprotno smjernicama koje daje struka, ugrožavajući na taj način dodatno već ugroženo zdravlje. Ovdje ćemo pokušati dati najsažetije odgovore na postavljena pitanja - onaj minimum kojega bi doista trebalo usvojiti i primjenjivati, a detaljnija razmatranja o principima zdrave prehrane, posebno u stanjima metaboličkih bolesti (dijabetesa, pretilosti, hiperlipidemija i dr.) mogu se naći u drugim tekstovima.


Osnovni principi zdrave prehrane

Već je na više mjesta istaknuta da svaka dijeta, bez obzira na koji se problem odnosi, mora počivati na temeljnim principima zdrave (str.38.) Sve što se tu navodi uklapa se u koncept tzv. piramide zdrave prehrane koja gotovo po svemu odgovara tradicionalnoj mediteranskoj dijeti.


Tako koncipirana prehrana osigurava organizmu sve što mu je potrebno za normalan rast i funkcioniranje. To su ugljikohidrati, masnoće i bjelančevine, kao glavni izvori energije, te vitamini i minerali - tvari u malim količinama, bez energetske vrijednosti, ali bitne i nezamjenljive za normalno odvija metaboličkih procesa. Optimalni odnos među navedenim tvarima je sljedeći: ugljikohidrati 55-60%, masnoće 25-35% i bjelančevine 10-20%.


U novije vrijeme, umjesto već klasične piramide, nudi nam se još jednostavniji koncept zdrave prehrane pod nazivom: Odaberi moj tanjur (Choose my plate), koji kao i piramida vodi istom cilju, samo na nešto drugačiji način, a svodi se samo na grafički prikaz i nekoliko osnovnih smjernica:

  • neka polovicu tanjura ispuni voće i povrće
  • neka barem polovinu ukupnog unosa žitarica čine cjelovite žitarice
  • umjesto punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda bolje je unositi obrane proizvode
  • pripaziti na unos soli odnosno u hrani kod proizvoda kao što su gotove juhe, konzervirana hrana, kruh i peciva i gotova jela
  • žeđ gasiti vodom a ne slatkim napitcima
  • može se uživati u hrani ali uz manje porcije i bez pejedanja

Kako vidimo Moj tanjur ne isključuje i ne zabranjuje, nego samo sugerira pravilan odabir namirnica i veličinu obroka, pri čemu je jasno da bi u prvom planu uvijek trebale biti namirnice s manje zasićenih životinjskih masnoća, s nižim glikemičkim indeksom, s manje soli, više vitamina, s više biljnih vlakana, a manje aditiva, svježe namirnice itd.


Navedene smjernice morale bi biti u osnovi svake dijete, bez obzira na neposredne razloge zbog kojih je preporučena - za mršavljenje, za debljanje, zbog dijabetesa, tlaka, srca itd.), jer su jedino one stručno i znanstveno verificirane. Sve ostale, kakvih ima napretek, koje nisu u skladu s ovim principima, trebalo bi zaobilaziti, mada se činile atraktivnim i obećavajućim, jer su potencijalno opasne za zdravlje.


Kad želudac boli

Uzimati manje obroke, jesti polako, dobro žvakati hranu, izbjegavati namirnice za koje iz iskustva znate da ih ne podnosite, ne jesti masna i začinjena jela, prestati piti kavu, pravi čaj, alkoholna pića, gazirana bezalkoholna pića, jer pojačavaju izlučivanje želučane kiseline, prestati pušiti.


Kod žučnih tegoba

Gotovo isto kao kod želučanih tegoba. Naglasak je na izbjegavanju premasnih jela i obilnijih obroka - vidjeti u posebnom tekstu.


Kod nevolja s gihtom

Izbjegavati namirnice bogate purinima (iznutrice), čuvati se viška kalorija i alkoholnih pića, piti dovoljno tekućine - vidjeti u pos. tekstu)


Kad želimo smršaviti

Jednostavno: smanjiti unos hrane (uvijek u skladu s navedenim principima), a povećati fizičku aktivnost. Ako je to dnevno 500 kcal manje, onda ćete za mjesec dana biti lakši za 2 kg. Ako je utrošak kalorija na tjelesnu aktivnost veći i gubitak na masi će biti brži.


Sjetimo se: neka veličina porcije kuhane riže, tjestenine ili krumpira ne bude veća od 2-3 žlice, neka odrezak mesa ili ribe ne bude veći od dlana (bez prstiju) ili špila karata i deblji od 1 cm, a porcija sira neka bude manja od kutije šibica. Veličina porcije žitarica neka bude do 3 žlice. Jednostavno - manja porcija, manje kalorija.


I ne preskačimo obroke, posebno ne zajutrak, jer bi zbog gladi u slijedećem obroku mogli unijeti puno više hrane nego što nam je potrebno. I jedimo polako: potrebno je oko 20 minuta da signal sitosti stigne od želuca do mozga. Poslužimo se malim trikom - odložimo između dva zalogaja pribor za jelo, progutajmo hranu prije no što ponovo napunim vilicu ili žlicu..).


(...)


Cjelovit tekst sadrži još o dijeti:

  • kad se želimo udebljati,
  • kad je krvni tlak visok,
  • kad je tlak nizak,
  • kod srčanih tegoba,
  • kod bolesti bubrega,
  • kad imamo proljev,
  • kad je stolica lijena,
  • kod bolesti jetre,
  • lagana prehrana 

 

 

Cjelovit tekst možete naći u knjizi Iz torbe liječnika - savjeti koji život znače, koju možete nabaviti prema uputama navedenim na Naslovnici:

http://bitnoodijabetesu.com/index.php/2-uncategorised/60-novo-iz-torbe-lijecnika-savjeti-koji-zivot-znace

 

tockanai.net

TRAŽI