O pretilosti i mršavljenju bez rizika

...Mnogi pretili ne vide i ne žele priznati sebi da je njihovo stanje bolest. Kako su dugo bez ikakvih tegoba i kako se osjećaju dobro, svoju pretilost niti ne doživljavaju kao problem. Svojim drugim kvalitetama – inteligencijom, šarmom, duhovitošću, uspješnošću u poslu i životu, pa i novcem, kompenziraju svoje stanje kao sporednu slabu točku. I sve ide tako do pojave prvih ozbiljnijih tegoba – do komplikacija. Tek tada postaju svjesni ozbiljnosti stanja i spremni na liječenje. Nažalost - nerijetko prekasno. A propušteno vrijeme uglavnom je nenadoknadivo.... 

                                                        

 Pretilost i metabolički sindrom


                          „Neka vam hrana bude lijek, a lijek hrana...“

                                          Hipokrat (oko 460 -337. prije Krista)

Svrha je ovoga teksta sažeti prikaz suvremenih smjernica o liječenju pretilosti. Uz prikaz konkretnih uputa o prehrani i tjelesnoj aktivnosti kao temeljnih principa liječenja, razmatraju se i pitanja uzroka koji do nje dovode, s posebnim osvrtom na psihološku podlogu prema kojoj se osmišljavaju bihevioralni pristupi u nastojanjima za promjenom životnog stila i navika kao ključnih stavki u svim pokušajima, kao i pitanja povezanosti pretilosti s nastankom niza kroničnih bolesti poput dijabetesa, hipertenzije, koronarne bolesti i sl..


Dalje se u tekstu naglašava da se radi o bolesti, ne samo o estetskom problemu, bolesti koja ne boli sve dok ne dođe do komplikacije; da nema pretilosti bez prekomjernog unosa hrane bez obzira na uzroke ( „od zraka se i vode ne deblja“), da je liječenje često teško i neuspješno, ali ne i nemoguće; da nema čudotvornih dijeta niti preparata; da sve ovisi o mentalnom profilu osobe, o njenoj svijesti, volji, odluci, karakteru, intelektu („sve je u glavi“) , o izboru terapijskog pristupa, i da je unatoč svemu, uz pravilnu prehranu i tjelovježbu, uz upornost i odgovarajuću podršku, itekako moguće i to bez većih odricanja.


Što je pretilost?

Pretilost je metabolička bolest, odnosno stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Nema oštre granice između normalne i prekomjerne težine. O pretilosti se govori kada tjelesna težina (masa) neke osobe premašuje njenu procijenjenu idealnu težinu za 20% ili više. Dobri pokazatelji stupnja uhranjenosti i pretilosti su indeks tjelesne mase (ITM) i opseg struka (OS). ITM se izračunava djeljenjem tjelesne težine u kilogramima s tjelesnom visinom u metrima na kvadrat:


ITM = tjelesna težina (kg) : tjelesna visina ( m/2)


Na pretilost ukazuje i opseg struka u muškaraca preko 102 cm i u žena preko 88 cm. Opseg struka daje uvid u raspored masnog tkiva u tijelu prema čemu razlikujemo muški i ženski oblik pretilosti. Kod ženskog oblika pretežito je zahvaćen donji dio tijela (kao kruška), a kod muškog gornji dio (kao jabuka). Na temelju tih parametara razlikujemo nekoliko stupnjeva uhranjenosti prema kojima procjenjujemo rizik nastanka aterosklerotske kardiovaskularne bolesti. Taj je rizik to veći što je stupanj pretilosti veći, osobito kod muškog oblika. Podsjetimo se na stupnjevanje uhranjenosti:


       Stupanj uhranjenosti             ITM (kg/m2)

  • Pothranjenost                           <18.5  
  • Normalna uhranjenost                 18.5 – 25
  • Prekomjerna uhranjenost             25 – 30
  • Gojaznost – I stupanj                  30 -35             
  • Gojaznost – II stupanj                 35 – 40
  • Gojaznost – III st.( ekstremna)     > 40


Pretilost i metabolički sindrom

Uz pretilost se često nalaze povećana razina masnoća u krvi, visok krvni tlak i početna ili razvijena šećerna bolest s inzulinskom rezistencijom, pa se onda takvo stanje naziva metabolički sindrom. Istraživanja su pokazala da su osobe s ovim poremećajima višestruko sklonije srčanožilnim bolestima nego ostala populacija. Uz navedene bolesti često se uz pretilost nađu i neke druge, npr. žučni kamenci, bolesti štitnjače, oštećenja koštano-zglobnog sustava, psihički poremećaji tipa depresije i sl. Jedan od prvih znakova metaboličkog sindroma je debljina centralnog (visceralnog) tipa gdje se masno tkivo nakuplja uglavnom oko struka. Masne stanice trbušnog masnog tkiva – adipociti, za razliku od onih drugih lokacija npr. na bokovima, luče tvari koje se nazivaju upalni citokini koji pogoršavaju stanje inzulinske rezistencije. Muškarci su skloniji ovom tipu pretilosti.


O uzrocima

Uzroci pretilosti su višestruki i još uvijek nedovoljno poznati, a među glavne spadaju socijalno ekonomski, kulturološki, genetski (nasljedni), metabolički, psihički i dr. manje poznati. Međutim, bez obzira na uzroke, glavni razlozi debljanja su prekomjerno konzumiranje hrane, osobito koncentriranih ugljikohidrata i tzv. brze hrane i nedovoljna tjelesna aktivnost (sjedilački način života). Ovdje treba dodati i danas sveprisutni stres kao jedan od momenata koji remeti hormonsku ravnotežu i povećava sklonost debljanju. Višak nepotrošene energije uskladištava se u tijelu u obliku masnog tkiva. Ponekad su, ali ipak rjeđe, uzroci neke endokrinološke bolesti, npr. bolesti nadbubrežnih žlijezda, štitnjače, inzulinska rezistencija, šećerna bolest, oštećenja centralnog nervnog sustava i sl.


Jedna od najvažnijih posljedica pretilosti je inzulinska rezistencija, odnosno slabiji odgovor stanica tkiva na inzulin, hormon koji kontrolira razinu šećera u krvi. Inzulina ima, ali je nedjelotvoran pa glukoza ne može u stanice, što rezultira njenim porastom u krvi. Kao odgovor na porast šećera raste i razina inzulina; stvara se začarani krug koji prije ili kasnije dovodi iscrpljenja beta stanica gušterače, odnosno do dijabetesa tipa 2. Povišena razina glukoze koja sama po sebi djeluje toksično na stanice svih tkiva, osobito endotela (stijenke) krvnih žila, kao i povišena razina inzulina, zajedno s drugim nepovoljnim čimbenicima kao što su poremećene masnoće i upalni citokini iz visceralnog masnog tkiva dovode do ubrzanja procesa aterogeneze krvožilnog sustava.


Značenje

Kao što je već navedeno, pretilost na različite načine, u pravilu bezbolno, bez ikakvih simptoma ugrožava naše zdravlje, čega postajemo svijesni tek s iznenadnom pojavom njenih posljedica i komplikacija, što je uglavnom dramatično. Velika su istraživanja pokazala da su pretili izloženi višestrukom riziku nastanka dijabetesa tipa 2, visokog krvnog tlaka, poremećenih masnoća u krvi, bolesti krvnih žila s posljedičnim srčanim infarktom ili moždanim udarom, zatim bolesti probavnog trakta, respiratornog sustava, zglobova, ginekoloških problema, endokrinoloških bolesti, tumora, kao i nezanemarivih psiholoških patnji.


Dijagnoza

Dijagnoza je jednostavna: mjeri se tjelesna težina i visina, izračuna indeks tjelesne mase, zatim se mjeri opseg struka i bokova, pa krvni tlak, a na kraju se rade osnovne laboratorijske i po potrebi, ovisno o kliničkom nalazu i druge, npr. hormonske.


Osnovno o prehrani

Nakon ovih općih natuknica, prije nego što prijeđemo na konkretne preporuke za liječenje pretilosti, još samo kratko općenito razmatranje o prehrani, što slobodno, bez ikakve štete možete propustiti.

Potreba za hranom spada u primarne životne potrebe. Organizmu je svakodnevno potrebna određena količina hrane da bi se održala opća energijska ravnoteža, u mladih normalan rast i razvoj, u odraslih stabilna tjelesna masa. Dugotrajno gladovanje neminovno vodi gubitku tjelesne mase i zaostajanju u rastu, a višak hrane u pretilost. Brojni su čimbenici koji sudjeluju u regulaciji ovih procesa, odnosno u signaliziranju potrebe za hranom - kad treba, kad je dosta, i koji potiču na aktiviranje potrage za hranom. Oni se mogu grupirati u primarne i sekundarne.


Primarni fiziološki čimbenici su osjećaji gladi i sitosti koji su pod kontrolom centara u mozgu (hipotalamusu), razina šećera u krvi, razina inzulina i nekih drugih hormona (kortizola, kateholamina i dr.), signali iz probavnog sustava, nasljedni faktori, dostupnost ili nedostatak hrane i dr. 

 

Sekundarni čimbenici su socijalni i psihološki. Socijalni su: običaji i navike koje pojedinac usvaja u obitelji i u svom kulturološkom i civilizacijskom miljeu. Psihološki faktori su naučena sklonost ili odbojnost prema određenoj hrani, prihvaćeni oblici ponašanja u vezi s hranjenjem, podsvjesni strah od gladi i simboličko zadovoljavanje nekih drugih potreba, npr. za prijateljstvom, za ljubavlju, za prihvaćanjem, kao i za ublažavanje emocionalnih stresova u areni života, sve kroz želudac i hranu.


Psiholozi smatraju da je afektivni odnos koji se uspostavlja između majke i djeteta tijekom prvih šest tjedana za vrijeme dojenja od presudne važnosti za djetetov kasniji zdrav emocionalan odnos, ne samo prema hranjenju nego i prema mnogočemu drugom, što će ga u životu pratiti. Ako to razdoblje nije proteklo na odgovarajući način, kasnije bi mu se u životu mogao razviti neki od poremećaja prehrane u vidu pretilosti ili anoreksije.


Nakon šest tjedana života počinje proces učenja: „najranije uvjetovanjem - povezivanjem nekog nevažnog podražaja s onim koji prirodno potiče na uzimanje hrane“, a kasnije slijedi učenje u obitelji, u životnom okruženju - od najbližih osoba i uzora, iz medija i sl. U sredini u kojoj se njeguje kult uživanja u kaloričnoj hrani i dijete će ubrzo prihvatiti takvu prehranu kao odgovarajuću i najčešće uskoro samo postati pretilo. Izgleda da je upravo ovaj proces učenja i usvajanja navika i sklonosti prema gastronomskoj sferi ključan u razvoju pretilosti. Slično kao i kod drugih ovisnosti. 

 

Svi ovi čimbenici, pojedinačno ili više njih zajedno, mogu imati manju ili veću ulogu u nastanku pretilosti, ali bez obzira na sve njih, pretilost je prije svega određena pozitivnom energetskom bilancom između unosa i potrošnje. Povećani energetski unos s jedne strane i manja potrošnja zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti s druge, rezultirat će uskladištenjem energije u obliku masnog tkiva, odnosno pretilošću.


Liječenje

Cilj je liječenja smanjenje tjelne težine, odnosno mršavljenje, što je moguće ostvariti jedino promjenom životnih navika i ponašanja, što uključuje kombinaciju:

  • niskokalorijske prehrane: za žene 1000 do 1200 kcal/dan i muškarce 1200 – 1400 kcal/dan i
  • redovite tjelesne aktivnosti (brzi hod, vožnja biciklom, plivanje i sl. najmanje pola sata dnevno.

Ispitivanja su pokazala da smanjenje težine od samo 5 do 10 posto od početne značajno smanjuje rizik obolijevanja od većine ranije navedenih bolesti povezanih s debljinom. Isto se tako pokazalo da nije dobro pokušavati s drastičnim dijetama, jer obično rezultiraju različitim fiziološkim i psihološkim teškoćama, na koncu i neuspjehom; prava je opcija postupno mršavljenje tijekom duljeg vremenskog razdoblja.


Izbor metoda liječenja i ciljevi biraju se individualno i prilagođavaju ovisno o zdravstvenom stanju konkretne osobe, njenim željama, psihološkom profilu, motivaciji, volji i mogućnostima. Izuzetno je važno posvijestiti da promjene prehrambenih navika i načina života, kao preduvjeta, zapravo glavnog smjera u liječenju, ne mogu biti ograničenog trajanja, nego svjesni osobni izbor za cijeli život, neovisno o tome jesu li u određenom roku ili nisu ostvareni planirani ciljevi. U protivnom, vraćanje starim navikama neminovno vodi ponovnom i još većem porastu tjelesne težine.

U onih osoba u kojih navedene mjere ne daju zadovoljavajuće rezultate razmatra se potreba farmakoterapije, a kod onih s većim stupnjem pretilosti, koje su životno ugrožene nekim drugim bolestima i neki od oblika kirurškog liječenja.


Dijeta za mršavljenje

Svaka dijeta pa i ova za mršavljenje, odnosno niskokalorijska, mora počivati na dobro poznatim principima zdrave prehraneu ( vidi u poglavlju o dijabetesu), koji su u potpunosti sukladni piramidi pravilne prehrane. Piramidu čini šest glavnih skupina namirnica. U njenoj bazi su kruh i zamjene, iznad njih povrće i voće, potom mlijeko i meso, dok su na samome vrhu koji je najmanji, masnoće. Ovoj piramidi gotovo u potpunosti odgovara tradicionalna mediteranska prehrana, kojoj se pripisuju bolji zdravstveni pokazatelj stanovnika mediteranskog područja u odnosu na ostale dijelove zapadnog svijeta (dugovječnost i manja učestalost kardiovaskularnih bolesti i dr.)


Gotovo iste, samo još jednostavnije preporuke nude nam se u novije vrijeme kroz koncept zdrave prehrane pod nazivom: Odaberi moj tanjur (Choose my plate), koji samo na nešto drugačiji način vodi istom cilju a svodi se na grafički prikaz i nekoliko osnovnih smjernica:

  • neka polovicu vašeg tanjura ispuni voće i povrće
  • neka barem polovinu ukupnog unosa žitarica čine cjelovite žitarice
  • umjesto punomasnog mlijeka i mliječnih proizvoda birajte obrane proizvode
  • pripazite na unos soli odnosno natrija u hrani kod proizvoda kao što su gotove juhe, konzervirana hrana, kruh i peciva i gotova jela
  • žeđ gasite vodom, a ne slatkim napitcima
  • uživajte u hrani ali smanjite porcije i ne prejedte se.

Samo 200 – 300 kalorija manje

Najsigurniji način mršavljenja i zadržavanja optimalne težine je svakodnevno smanjenje kalorijskog unosa za 200 kcal, kojim se postiže godišnje smanjenje težine za 7 – 9 kg. Tih 200 kalorija nalazi se npr. u: 25 g putra ili margarina, 80 g kruha, 2 velike žlice safta, 50 g pomfrita, 225 g krumpira, 40 g čokolade, 100 g grožđa, 3 kocke biskvita, 2 – 3 sardine u ulju, 3 čokoladna bombona, 2 kriške ananasa iz konzerve, 3 šalice punomasnog mlijeka, 3 velike žlice pudinga.

Ako smanjimo unos kalorije za 250 do 300 dnevno, za godinu dana bit ćemo lakši za 9 – 11 kg. Ili, kako je izračunao jedan naš istaknuti stručnjak ako se dnevno odreknemo samo jedne žlice ulja (150 kalorija) i jedne kifle (220 kalorija), riješit ćemo se desetak suvišnih kilograma kroz 1 god.


(....)


 

Cjelovit tekst sadrži još:

 

  • dnevni jelovnik,
  • veličina porcije,
  • tjelesna aktivnost,
  • učenje zdravih navika - bihevioralni pristup,
  • farmakoterapija pretilosti,
  • kirurško liječenje,
  • alternativne metode,
  • evaluacija,
  • program mršavljenja u pet koraka.

 

Cjelovit tekst možete naći u knjizi Iz torbe liječnika - savjeti koji život znače,koju možete nabaviti prema uputama navedenim na Naslovnici:

http://bitnoodijabetesu.com/index.php/2-uncategorised/60-novo-iz-torbe-lijecnika-savjeti-koji-zivot-znace

 

tockanai.net

TRAŽI